Uvod
Epidemiologija
Etiologija
Dijagnoza
Klinička slika
Diferencijalna dijagnoza
Tijek, prognoza i liječenje
Prikaz slučaja
Tjelesni dismorfni poremećaj podrazumijeva zaokupljenost umišljenom manom tjelesnog izgleda ili pretjeranu iskrivljenost u doživljaju minimalnog i beznačajnog tjelesnog defekta.
Ako ovakav doživljaj vlastitog tijela osobi uzrokuje bitne teškoće, te ako je povezan sa oštećenjem u socijalnom, radnom i drugim oblicima funkcioniranja, ima kakarkteristike duševnog poremećaja. Poremećaj je prvi put spomenuo talijanski liječnik Morselli, 1886., pod nazivom dismorfofobija. 1980. je pod tim nazivom po prvi put registriran u američkom priručniku za duševne poremećaje, DSM-III. U sljedećim je izdanjima, DSM-III-R i DSM-IV, preimenovan u tjelesni dismorfni poremećaj.
Sigmund Freud je također opisivao svog pacijenta kojeg je nazvao "čovjek vuk", a koji je imao klasične simptome tjelesnog dismorfnog poremećaja. Bio je uvjeren da je njegov nos toliko ružan da je izbjegavao bilo kakav posao i društveni život.
Svako od nas ponekad prolazi u životu periode kada ga zaokupe negativne misli poput straha, sumnje, ljutnje i mnogih drugih. Negativne misli blokiraju normalan tok životne energije i onemogućavaju nas u obavljanju svakodnevnih zadaća. Poželjno je u tom trenutku poznavati tehnike kako ih se možemo uspješno riješiti.
Poremećaji prehrane mogu se liječiti i vratiti normalna tjelesna težina. Što prije se ovi poremećaji dijagnosticiraju i liječe, bolji će biti rezultati. Zbog svoje složenosti, poremećaji prehrane zahtijevaju cjelovit plan liječenja koji uključuje liječničku skrb i nadzor, psihosocijalne zahvate, nutricionističko savjetovanje i po potrebi upravljanje lijekovima. U vrijeme dijagnosticiranja, klinički liječnik mora odrediti je li osoba u neposrednoj opasnosti i treba li hospitalizaciju.
Najčešći uzroci za nedostatak seksualne požude
Pustite trenutke kada jednostavno niste seksualno razpoloženi. Pad libida je dugotrajnija teškoća u spolnosti, ali se na pravi način može uspješno otkloniti. Razlozi za nezainteresiranost za seks su različiti, u nekim slučajevima također dublje duševno ukorijenjeni. Među najčešće uzroke ubrajamo stres, opterećenost, umor, bolest ili liječenje, hormone, osjećaje napetosti ili tjeskobe, neugodne spolne doživljaje u vrijeme djetinjstva i osjećaj krivnje povezan sa spolnošću. Nedostatak spolne požude može biti neugodan kako za osobu koja to doživljava, kao i za partnera, jer se u njegovim mislima pojavljuju mnoga pitanja, nezadovoljstvo i čak frustracija.
Smanjivanje seksualne želje među partnerima
Istraživanje među ženama je pokazalo kako je jedno od najneprikladnijih pitanja koje se može postaviti nakon orgazma : "Jesi li svršila?" ili "Jesi li doživjela orgazam?".
Najvjerojatniji odgovor žene na to pitanje bit će: "Naravno da jesam!" ili "Da ti je stvarno stalo do mene, ti bi to znao!". I to u slučaju da još uvijek razgovara s vama i da vi ne spavate na kauču. Njena reakcija na ovo pitanje može biti vrlo negativna, bez obzira na to je li doživjela orgazam, stvarni ili glumljeni. To je zbog društvenog pritiska koji se na nju stavlja. Društvo nas navodi da vjerujemo kako je za ženu prirodno da svaki put doživi orgazam, jer se to zahtijeva od nje ukoliko želi da je smatraju normalnom i modernom ženom.
Erektilna disfunkcija je bolest koja, od tzv. nesmrtnih bolesti, najviše utječe na kvalitetu života mnogih muškaraca i njihovih spolnih partnera, narušavajući individualnost i svijest o samome sebi. Pođemo li od stava da je spolni odnos neverbalna komunikacija u kojoj spoznajemo sebe i partnera erektilna disfunkcija je poremećaj komunikacije.
Uvod
Psihološka ili fizička impotencija
Psihološki uzroci erektilne disfunkcije
Spolna aktivnost
Liječnikov pristup bolesniku s erektilnom disfunkcijom
Liječenje
Literatura
Psihološko savjetovanje i podučavanje općenito nisu pokriveni zdravstvenim osiguranjem. Stoga ove usluge možete koristiti samo kao samoplatitelj.
Sadržaj stranice je samo u informativne svrhe i ne zamjenjuje liječničku konzultaciju. Stoga nemojte koristiti internetske izvore za samodijagnozu.
Ako imate zdravstvenih problema ili bolesti, trebate potražiti pomoć liječnika ili psihoterapeuta.
U slučaju akutnih hitnih slučajeva ili teških psihičkih kriza, nazovite
112ili nazovite dežurnu liječničku službu Nacionalne udruge liječnika zakonskog zdravstvenog osiguranja
116 117Napominjemo da psihološko savjetovanje, online ili osobno, ne može i ne smije zamijeniti klasičnu psihoterapiju prema procedurama i smjernicama.
Psihološko savjetovanje nije dovoljno u slučaju manifestiranih psihičkih poremećaja prema MKB-10 i može se u ovom slučaju smatrati samo dopunom čekanju mjesta na psihoterapiji.
Psihološko savjetovalište Sandra Jovanović Miljko nudi Vam brzo i fleksibilno psihološko savjetovanje.
Bilo gdje.
Za svakoga.
Psihološko savjetovalište Sandra Jovanović Miljko
Magistar psiholoških znanosti Sandra Jovanović Miljko Specijalist traumatske psihologije
Adresa: Zum Alten Hofgarten 21,
94405 Landau an der Isar
Deutschland
Tel: +49 178 110 3745
Email: info@Psycholog.Bayern
Web: www.Psycholog.Bayern
DE 
HR